Vreme je naša valuta

Aktuelna finansijska kriza, koja traje već godinama, podstakla nas je na preispitivanje mnogih ekonomskih strategija koje su decenijama bile uzimane zdravo za gotovo. Nemogućnost oslanjanja na novac kao adekvatnu i sigurnu robu za koju se kupuje neka druga roba, postala je u recesiji jedan od osnovnih problema savremenog čoveka. Neko bi rekao da novca ima. Tako je, ali novčana masa, odnosno količna novca u opticaju je u kontrolisanim količinama i kod ograničenog broja ljudi, da ne kažemo banaka. Na kraju krajeva novac- gotovina se polako izvlači iz opticaja. Znate da je ideja da na svetu ne bude gotovine, nego samo da se plaća tkz. elektronskim novcem, koji se najlakše pravi 😉

Stoga, postavlja se pitanje da li je moguće pronaći druge metode razmene (jer novac služi za razmenu), a istovremeno dobiti potrebne usluge za život? Moguće je, i to uz pomoć banke vremena.

Nenovčana razmena proizvoda i usluga poznata je još od davnina. E sad, neko bi rekao da li se vraćamo na “staro”? Ne, ne vraćamo se nigde, tu smo- gde smo, i samo razmenjujemo naše usluge, znanje i veštine.

Koncept banke vremena nije nov ali tek početkom osamdesetih godina 20. veka, banke vremena postaju realni koncept čiji je idejni tvorac bio dr Edgar Cahn, koji je tada naglasio da veliki spektar ljudskih aktivnosti koje su temelj zdravog ljudskog društva uopšte nisu tržišno vrednovane. Ni u jednom bilansu nećete pronaći npr. vrednost rada žene/majke u kući (domaćica), zaštita životne sredine nije tržišno vrednovana, solidarna pomoć i dr.

Mi smatramo da svaki čovek ima specifične vrednosti, odnosno znanje i veštine koje može da ponudi, kao i to da je svakome potrebna pomoć, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu. Takođe, svako se oseća prijatnije ako ima mogućnost da na neki način uzvrati uslugu.

U banci vremena, onaj koji prima uslugu nije više samo onaj koji je u zavisnoj situaciji, već je svoju pasivnu ulogu promenio u aktivnu. Time se dobija dodatno poštovanje i obnavlja samopoštovanje.

Kroz model banke vremena svaki sat uloženog vremena “proizvodi” najmanje dva, jer svaki gest dobročinstva širi krugove davanja i primanja. Mi postajemo raspoloživi za one koji nas trebaju.

U banci vremena sve aktivnosti koje su za tržišnu ekonomiju nebitne, ili slabo plaćene postaju evidentnirane i valorizovane.

Banka vremena je način razvijanja konstruktivnog i solidarnog suživota, gde vaš gest dobre volje postaje ono što vredi.

Ako ti je sve ovo ok- registruj se 😉

Blog

Ostavite odgovor